Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja donelo je dva nova pravilnika koja se odnose na bezbednost i zdravlje na radu, a koji počinju da se primenjuju 28. aprila 2025. godine. Reč je o Pravilniku o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na visini i Pravilniku o načinu vođenja i rokovima čuvanja evidencija u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu.
Pravilnik o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad na visini precizno definiše obaveze poslodavaca u vezi sa implementacijom preventivnih mera za smanjenje rizika od povreda koje mogu nastati prilikom rada na visini. Rad na visini obuhvata sve aktivnosti koje zaposleni obavljaju u industrijskim, kao i drugim zaštićenim i nezaštićenim vertikalnim sredinama, na visinama od dva metra ili više, u odnosu na čvrstu podlogu. U tom smislu, ovim pravilnikom su predviđeni pojedinačni slučajevi koji se smatraju radom na visini: rad na skeli, radnoj platformi ili lestvama, na održavanju instalacija u industrijskim objektima, na električnim i elektroenergetskim stubovima, rad koji poslodavac utvrdi aktom o proceni rizika na radnom mestu i u radnoj sredini u skladu sa propisima u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu i dr.
Na osnovu pravilnika, poslodavac je dužan da preduzme odgovarajuće tehničke mere, koristi odgovarajuća sredtsva i primeni preventivne mere radi kreiranja bezbednog radnog okruženja. Poslodavac je takodje u obavezi da zaposlenima obezbedi korišćenje lične zaštitne opreme za sprečavanje pada sa visine, uvede procedure za spašavanje i sisteme zaštite od pada. Pravilnik obavezuje poslodavca da za sva radna mesta na kojima postoji mogućnost rada na visini izvrši procenu rizika od nastanka povreda. Procena ima za cilj da poslodavac identifikuje potencijalne opasnosti koje mogu dovesti do povreda ili oštećenja zdravlja zaposlenih, kao i da primeni mere za njihovo otklanjanje ili smanjenje. Pri sprovođenju procene, poslodavci moraju da uzmu u obzir niz faktora koji mogu predstavljati potencijalnu opasnost, što uključuje neobezbeđene ivice i otvore koji mogu izazvati pad, opasnosti povezane sa vremenskim uslovima, blizinu dalekovoda i drugih elektroenergetskih instalacija i dr. Istovremeno, poslodavac zaposlenima, koji obavljaju poslove na visini, mora da obezbedi prethodni i periodični lekarski pregledi i da ih upozna sa svim vrstama rizika koji se mogu pojaviti.
Druga novina je uvedena Pravilnikom o načinu vođenja i rokovima čuvanja evidencija u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Na osnovu ovog pravilnika, poslodavac je u obavezi da vodi evidencije o radnim mestima sa povećanim rizikom, zaposlenima koji obavljaju poslove na radnim mestima sa povećanim rizikom i lekarskim pregledima zaposlenih koji obavljaju te poslove, povredama na radu i profesionalnim bolestima, zaposlenima koji su izloženi karcinogenima ili mutagenima, hemijskim materijama i azbestu, kao i o zdravstvenom stanju i izloženosti itd. Poslodavac većinu ovih evidencija može da vodi u elektronskom obliku, izuzev evidencije o zaposlenima obučenim za bezbedan i zdrav rad i pravilnom korišćenju lične zaštitne opreme.
Za popunjavanje obrazaca i potpisivanje zadužen je savetnik, odnosno saradnik za bezbednost i zdravlje na radu, uz obaveznu overu poslodavca. U slučaju elektronske evidencije, poslodavac je u obavezi da koristi kvalifikovani elektronski potpis prilikom potpisivanja obrazaca, u skladu sa posebnim propisom. Pravilnik o načinu vođenja i rokovima čuvanja evidencija u oblasti bezbednosti i zdravlja na radu pojedinačno propisuje obavezne podatke koje mora da sadrži svaka od evidencija, kao i obrasce koji su sastavni deo pravilnika.
Očekuje se da će primena novih regulativa značajno unaprediti standarde bezbednosti i smanjiti broj povreda na radu, te povećati odgovornosti poslodavca. Očekuje se i da će poslodavci biti motivisani da unaprede svoje prakse i procedure kako bi se uskladili sa zakonskim zahtevima, što će doprineti smanjenju rizika od povreda i obezbediti zdravije radno okruženje.
Takođe, rigorozno vođenje evidencija i dugoročno čuvanje podataka o bezbednosti i zdravlju na radu može pomoći u identifikaciji obrazaca povreda i oboljenja i time postaviti osnov za uvođenje aktivnih mera i strategije za prevenciju. Kroz ove promene, očekuje se da će u društvu porasti svest o bezbednosti i zdravlju na radu I da će kompanije razviti kulturu koja promoviše sigurnost na radu.
U svakom slučaju, odgovor na pitanje da li će poštovanje pravila i sprovođenje mera dovesti do pozitivnih posledica, u velikoj meri zavisi I od pojedinačnog zalaganja i posvećenosti poslodavaca i zaposlenih.
Autor: Danka Filipović, saradnik u IVVK Advokati