Zašto je Srbija jedna od najatraktivnijih jurisdikcija za tokenizaciju u Evropi?
Srbija je 2021. godine postala jedna od prvih zemalja u Evropi koja je usvojila sveobuhvatan zakonski okvir za digitalnu imovinu — Zakon o digitalnoj imovini („Službeni glasnik RS“, br. 153/2020). Ovim zakonom stvoreni su pravna sigurnost i institucionalni okvir koji investitorima i kompanijama omogućavaju da izdaju, trguju i koriste digitalne tokene u skladu sa jasno definisanim pravilima.
Ono što Srbiju čini posebno interesantnom je činjenica da, kao zemlja koja još uvek nije članica Evropske unije, srpski zakonodavac ima slobodu da kreira regulativu koja je izuzetno povoljna za proce koji podrazumeva tokenizacija u Srbiji — uključujući mogućnost direktne tokenizacije finansijskih instrumenata pod lakšim režimom nego što to predviđa Zakon o tržištu kapitala. Prema najnovijim podacima, tržišna kapitalizacija digitalne imovine u Srbiji iznosi oko 5,5 milijardi evra, dok se procenjuje da između 4% i 6% građana Srbije poseduje neki oblik digitalne imovine.
Ključna činjenica
Srbija je među retkim jurisdikcijama u Evropi koje dozvoljavaju direktnu tokenizaciju finansijskih instrumenata pod lakšim regulatornim režimom, što predstavlja značajnu komparativnu prednost za izdavaoce i investitore.
Kako Zakon o digitalnoj imovini reguliše tokenizaciju?
Zakon o digitalnoj imovini (ZDI) definiše digitalnu imovinu kao digitalni zapis vrednosti koji se može digitalno kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi, a koji može služiti kao sredstvo razmene ili u investicione svrhe. Zakon eksplicitno pravi razliku između dve kategorije digitalne imovine:
Virtuelne valute (npr. Bitcoin) — digitalna imovina koja nije izdata niti garantovana od strane centralne banke, nema status zakonskog sredstva plaćanja, ali je fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmene. Nadzor nad virtuelnim valutama vrši Narodna banka Srbije (NBS).
Digitalni tokeni — nematerijalno imovinsko pravo koje u digitalnoj formi predstavlja jedno ili više drugih imovinskih prava. To može uključivati pravo svojine na pokretnoj ili nepokretnoj stvari, pravo na udeo u privrednom društvu, pravo na finansijski instrument, pravo intelektualne svojine, pravo na učestvovanje u dobiti, pravo na kamatu, ili pravo da se zahteva ispunjenje određene činidbe. Nadzor vrši Komisija za hartije od vrednosti.
Zakon takođe prepoznaje hibridnu digitalnu imovinu — koja ima karakteristike i virtuelne valute i digitalnog tokena — u kom slučaju oba regulatorna tela (NBS i Komisija za HOV) vrše nadzor.
Šta se sve može tokenizovati prema srpskom pravu?
Zahvaljujući širokoj definiciji digitalnog tokena, srpsko pravo omogućava tokenizaciju praktično svake vrste imovine i prava. Najčešći primeri u praksi uključuju:
Šta se sve može tokenizovati prema srpskom pravu?
Zahvaljujući širokoj definiciji digitalnog tokena, srpsko pravo omogućava tokenizaciju praktično svake vrste imovine i prava. Najčešći primeri u praksi uključuju:
Vrsta imovine | Primer tokenizacije | Ključni propis |
Nekretnine | Frakciono vlasništvo nad komercijalnim objektom | ZDI + Zakon o osnovama svojinskopravnih odnosa |
Udeli u društvu | Tokenizovani udeli u DOO za prikupljanje kapitala | ZDI + Zakon o privrednim društvima |
Finansijski instrumenti | Tokenizovane obveznice ili akcije (do €3M godišnje) | ZDI čl. 8 (izuzetak od ZTK) |
IP prava | Tokeni koji predstavljaju pravo na licencne prihode | ZDI + Zakon o autorskom pravu |
Pravo na prihod/dobit | Revenue-sharing tokeni u projektnom finansiranju | ZDI |
Pravo na uslugu | Utility tokeni za pristup platformi ili servisu | ZDI |
Komparativna prednost Srbije
Zakon o digitalnoj imovini je jedan od retkih pravnih okvira u Evropi koji dozvoljava direktnu tokenizaciju finansijskih instrumenata. Ukoliko digitalni token nema karakteristike akcija, a ukupna vrednost izdatih tokena u periodu od 12 meseci ne prelazi 3.000.000 evra, primenjuju se isključivo odredbe ZDI — a ne strožiji Zakon o tržištu kapitala.
Kako izgleda postupak tokenizacije u praksi?
Postupak tokenizacije u Srbiji prati jasno definisane korake koji obezbeđuju pravnu sigurnost za izdavaoce i zaštitu investitora.
Korak 1: Klasifikacija tokena
Pre svega, potrebno je utvrditi pravnu prirodu tokena. Da li se radi o utility tokenu, security tokenu ili hibridnom tokenu? Od klasifikacije zavisi koji regulatorni organ vrši nadzor, koji zakonski režim se primenjuje i koje obaveze izdavalac ima prema investitorima. Ovo je kritičan korak koji zahteva stručnu pravnu analizu.
Korak 2: Priprema belog papira (White Paper)
Beli papir je ključni dokument koji se objavljuje prilikom izdavanja digitalne imovine. On sadrži detaljne podatke o izdavaocu, karakteristikama digitalne imovine, pravima koja token daje, rizicima, planiranoj upotrebi prikupljenih sredstava i tehničkim aspektima projekta. Zakon ne nameće obavezu izdavanja belog papira, ali bez njega nije moguće oglašavati inicijalnu ponudu digitalne imovine — što ga u praksi čini neophodnim. Beli papir se podnosi nadležnom organu (Komisija za HOV za digitalne tokene) na odobrenje objavljivanja. Do sada je u Srbiji izdato 10 belih papira, sa rastućim trendom.
Korak 3: Inicijalna ponuda digitalne imovine (ICO/ITO)
Nakon odobrenja objavljivanja belog papira, izdavalac može pristupiti inicijalnoj ponudi. Upis i uplata digitalne imovine počinju najkasnije u roku od 30 dana od odobrenja. Po okončanju ponude, izdavalac je dužan da u roku od tri radna dana objavi izveštaj o ishodu inicijalne ponude na svojoj internet prezentaciji.
Korak 4: Sekundarno trgovanje
Tokenima se može trgovati na licenciranim platformama za trgovanje digitalnom imovinom. U Srbiji trenutno posluju dve licencirane kripto berze. Pružaoci usluga povezanih sa digitalnom imovinom moraju imati dozvolu nadležnog organa i ispunjavati zahteve u pogledu minimalnog kapitala (od 20.000 do 125.000 evra, u zavisnosti od vrste usluge), organizacije, AML/KYC procedura i zaštite klijenata.
Kakav je poreski tretman tokenizovane imovine u Srbiji?
Srbija je uspostavila predvidiv i, u mnogim aspektima, povoljan poreski okvir za digitalnu imovinu koji obuhvata kako fizička tako i pravna lica.
Vrsta poreza | Stopa / Pravilo | Napomena |
Porez na kapitalni dobitak (fizička lica) | 15% | Na razliku između prodajne i nabavne cene |
Porez na kapitalni dobitak (pravna lica) | Uključen u porez na dobit (15%) | Može se umanjiti investiranjem u kapital srpskog pravnog lica |
PDV na virtuelne valute | Oslobođeno | Bez prava na odbitak prethodnog PDV-a |
PDV na digitalne tokene | Zavisi od slučaja | Potrebna analiza za svaki konkretan slučaj |
Porez na nasleđe i poklon | 2,5% (ili 1,5% za II nasledni red) | Oslobođenje za I nasledni red |
Držanje duže od 10 godina | Oslobođeno od poreza na kapitalni dobitak | Primenjuje se na fizička lica |
Povoljan poreski tretman za reinvestiranje
Posebno značajna poreska olakšica: ukoliko poreski obveznik u roku od 90 dana od prodaje digitalne imovine uloži sredstva u kapital rezidentnog pravnog lica u Srbiji ili u kapital investicionog fonda u Srbiji, oslobođen je obaveze plaćanja 50% poreza na kapitalni dobitak. Za pravna lica, kapitalni dobitak se ne uključuje u poresku osnovicu ukoliko se sredstva ulažu u osnovni kapital rezidentnog društva.
Srbija i Evropska unija: MiCA regulativa i budućnost tokenizacije
Evropska unija je u junu 2023. usvojila Markets in Crypto-Assets Regulation (MiCA) — sveobuhvatnu regulativu koja uspostavlja jedinstvena pravila za kripto-imovinu u svim državama članicama. MiCA se u potpunosti primenjuje od jula 2026. godine, sa tranzicionim periodima za postojeće operatere.
Važno je razumeti da MiCA reguliše kripto-imovinu koja nije obuhvaćena postojećim finansijskim propisima EU. Tokenizovani finansijski instrumenti — poput tokenizovanih akcija, obveznica ili udelâ u nekretninama koji imaju karakteristike hartija od vrednosti — i dalje potpadaju pod režim MiFID II/MiFIR i Prospektnu regulativu, a ne pod MiCA. To znači da je u EU postupak tokenizacije securities-a značajno kompleksniji i skuplji nego u Srbiji.
Aspekt | Srbija (ZDI) | EU (MiCA + MiFID II) |
Tokenizacija fin. instrumenata | Lakši režim pod ZDI do €3M | Strožiji režim pod MiFID II / Prospektna regulativa |
Regulatorni organ | NBS + Komisija za HOV | Nacionalni regulatori + ESMA/EBA |
Licenciranje CASP-a | Dozvola NBS / Komisije | CASP autorizacija sa EU pasošem |
White paper / Prospekt | Beli papir (lakši format) | Detaljan prospekt za securities |
AML/KYC | Zakon o sprečavanju pranja novca | AMLD6 + Travel Rule (TFR) |
EU passporting | Ne | Da — pristup celom EU tržištu |
Za investitore i kompanije koje planiraju tokenizaciju, Srbija nudi niz prednosti: jednostavniji i jeftiniji postupak za projekte do 3 miliona evra, brži put do tržišta, i regulativa koja je ciljano dizajnirana da privuče inovativne projekte. Međutim, treba imati u vidu da srpski tokeni nemaju EU passporting — odnosno ne mogu se automatski nuditi investitorima u EU bez dodatne usklađenosti sa MiCA ili MiFID II. Kako Srbija napreduje u procesu pridruživanja EU, usklađivanje sa MiCA je pitanje vremena, što će doneti i prednosti (pristup EU tržištu) i izazove (strožiji regulatorni zahtevi).
Praktični koraci za investitore koji razmatraju tokenizaciju u Srbiji
- Pravna klasifikacija tokena. Angažujte pravni tim koji ima ekspertizu u regulativi digitalne imovine da utvrdi da li vaš token potpada pod režim virtuelne valute, digitalnog tokena ili hibridnog tokena, i da li ima karakteristike finansijskog instrumenta.
- Strukturiranje projekta. Definišite prava koja token daje investitorima, odaberite odgovarajuću korporativnu strukturu (SPV, DOO, ili izdavanje kroz postojeće društvo) i pripremite tehničku infrastrukturu (blockchain platforma, smart contracts).
- Priprema regulatorne dokumentacije. Izrada belog papira u skladu sa zahtevima ZDI, priprema AML/KYC procedura, uspostavljanje internih kontrola i priprema aplikacije za odobrenje objavljivanja belog papira.
- Poresko planiranje. Analiza poreskih implikacija za izdavaoca i investitore, optimizacija strukture u skladu sa dostupnim poreskim olakšicama (reinvestiranje u kapital, 10-godišnje oslobođenje).
- Saradnja sa licenciranim platformama. Izbor licencirane kripto berze ili platforme za trgovanje na kojoj će se tokeni listirati nakon inicijalne ponude.
- Tekuće obaveze. Kontinuirano izveštavanje, usklađenost sa AML propisima, upravljanje odnosima sa investitorima i praćenje regulatornih promena.
IVVK Lawyers — Vaš partner za tokenizaciju u Srbiji Naš tim pruža sveobuhvatno pravno savetovanje za projekte tokenizacije — od klasifikacije tokena i izrade belog papira do poreskog strukturiranja i regulatorne usklađenosti. Kontaktirajte nas: office@ivvk.rs | +381 60 743 46 73 | ivvk.rs |